1.4. Znanost i pseudoznanost - Moderna shvaćanja znanstvene metode

Описание: U ovoj lekciji ćemo nadopuniti priču o demarkaciji s aspekta Karla Poppera kao jednog od najpoznatijih filozofa znanosti.

Popper naime zna da je upravo empirijska metoda, odnosno znanstveni pokus - široko prihvaćen odgovor na pitanje o tome što razlikuje znanost od pseudoznanosti. Međutim, problem se javlja kad imamo tzv. pseudoempirijsku metodu koja se poziva na promatranje i eksperimente, ali ne zadovoljava znanstvene standarde. Što je primjerice s astrologoijom, koja bazira većinu svojih tvrdnji na promatranju kretanja planeta i promatranju ljudskih karakteristika, ali je ne smatramo znanstvenom?

Popper je svoje istraživanje ovog problema započeo jer ga je iznenadila razlika između navodno znanstvenih teorija iz 19. i početka 20. stoljeća. To su redom; teorija psihoanalize Sigmunda Freuda, teorija marksizma Karla Marxa i teorija individualne psihologije Alfreda Aldera. Popper je smatrao da su ove teorije pseudoznanstvene. Ipak, smatrao je da postoji jedna teorija koja jest znanstvena, a to je teorija relativnosti Alberta Einsteina.

Ovdje možemo uvesti pojam "falsifikacionizam" kao odgovor na pitanje o demarkacije znanosti i pseudoznanosti. Popper smatra da se neku teoriju može smatrati znanstvenom ako i samo ako ju je moguće pobiti nekom opservacijom. Dakle, da bi hipoteze bile znanstvene one moraju biti rizične. One trebaju iznijeti neka predviđanja za koje je moguće pokazati da su eventualno pogrešna, kao što je spomenuta Einsteinova teorija relativnosti. Zato je svako testiranje određene teorije zapravo pokušaj da se teoriju pobije ili falsificira.

Iz teorije relativnosti možemo izvesti neke posljedice koje su u svijetu dotadašnje Newtonovske fizike bile malo vjerojatne. Popper smatra da ako bi se pokazalo da su pogrešne, srušile bi cijelu Newtonovu teoriju. Kao i Newtonova, i Einsteinova teorija je bila prihvaćena, no nedavno smo se susreli sa slučajem koji bi mogao pokazati da bi mogla biti pogrešna. Naime, određeni rezultati eksperimenata ukazivali su na mogućnost da se neutrini mogu kretati brzinom većom od brzine svjetlosti. To je prema Einstenovoj teoriji nemoguće, jer ništa ne može putovati brzinom većom od brzine svjetlosti. Trenutno se smatra da je navedeni rezultat bio rezultat pogreške u provođenju eksperimenta.

Što se tiče ostale tri spomenute teorije; psihoanalize, marksizma i individualne psihologije; one imaju popriličan broj zajedničkih karakteristika. Prvenstveno čini se da sve imaju veliku objašnjavalačku snagu, odnosno mogu objasniti sve što se događa u poljima na kojima se odnose.

Također, proučavanje ovih teorija ima kao efekt neku vrstu preobraćenja ili otkrivenja. Jednom kad se to obraćenje dogodi, svugdje vidimo potvrde istinitosti takvih teorija. Tako primjerice marksist ne može otvoriti novine bez da na svakoj stranici nađe da je njegova interpretacija povijesti točna. Psihoanalitičari su pak navodili kako su njihove teorije konstantno potvrđivane putem kliničkih promatranja. Popperovo rješenje demarkacije je vrlo zanimljivo i pozitivno je prihvaćeno među znanstvenicima.

Međutim, ono se suočava s nekim problemima koji ukazuju na to da ne možemo na tako jednostavan način povući granicu između znanosti i pseudoznanosti. Postoje naime neke uspješne i uvjerljive teorije. Ako pri njihovom testiranju dođe do rezultata suprotnih predviđanjima tih teorija, nije racionalno odmah zaključiti da su one pobijene. Racionalnije je pogledati može li se kako taj rezultat objasniti. S druge strane Popperov kriterij može uključiti u znanost i ono što se obično naziva pseudoznanost.

U sljedećoj cjelini pozabavit ćemo se načinima zaključivanja u znanstvenoj praksi. Do tad lijep pozdrav!

Četvrta lekcija prve tematske cjeline "Znanost i pseudoznanost" online multimedijalnog kolegija Filozofija znanosti.

Besplatno se registrirajte na kolegij - http://ow.ly/fjh1W

Kolegij možete pratiti i putem Facebooka - http://ow.ly/cPiDU

Kolegij vam omogućili:

Bura Znanja - http://ow.ly/cPiGM
Filozofski fakultet u Rijeci - http://ow.ly/cPiJZ
Sveučilište u Rijeci - http://ow.ly/cPiN8