TV kalendar: Crkveni raskol

Описание: CRKVENI RASKOL (16.07.1054.)

Veliki raskol 16. srpnja 1054. godine podijelio je Crkvu na katoličku i pravoslavnu. Bio je to vjersko-dogmatski, ali i politički sukob dubokih uzroka i posljedica. Preustrojem Rimskog Carstva i osnivanjem nove prijestolnice Konstantinopola 330. godine, stekli su se preduvjeti za podjelu jer je njegov istočni dio sve više bio pod grčkim utjecajem. Razlike u interpretacijama crkvenih dogmi postaju izraženije. U Nicejskom Vjerovanju, koje je zastupala crkva u Carigradu, tako ne postoji dio o Sinu Božjemu, te vjerovanje glasi: “ Vjerujem...u Duha Svetog, Gospodina i Životvorca, koji dolazi od Oca, koji se s Ocem i Sinom skupa časti i zajedno slavi.“ Dodatak "i Sina" (lat. "Filioque") na Zapadu je dodan najkasnije u 5. stoljeću, oslanjajući se na teološka djela nekih istočnih crkvenih otaca. Pravorijek Rima u Carigradu nije smatran dovoljnim.
Štoviše i poziciju Pape, kao prvog među jednakima, crkva na istoku nije priznavala. Oni su poziciju vlastitog autoriteta temeljili na kontinuitetu snage Istočnog Rimskog Carstva – Bizanta. Neposredni povod raskolu dala je rasprava o uporabi beskvasnog kruha u bogoslužju i postu na subotu početkom korizme. Zapad je spočitavao carigradskom patrijarhu Mihailu I. Cerulariju uporabu naslova "ekumenski patrijarh". Takav naslov trebao je naznačiti osobiti položaj patrijarha čije se sjedište nalazilo u istom gradu gdje i sjedište cara. Legat pape Lava IX. kardinal Humbert položio je 16. srpnja 1054, na oltar crkve svete Sofije u Carigradu, bulu kojom izopćuje Cerularija (ne i cijelu istočnu Crkvu), a Cerularije je na to izopćio, tada već pokojnog, papu Lava IX. Bizantski car Izak I. Komnen želio je smiriti strasti te je poslao Cerularija u progonstvo, gdje je ovaj i umro. Međutim jedinstvo Crkve nikada više nije uspostavljeno. Carigradski biskupi nastavili su otvoreno iskazivati nepoštovanje prema papi u Rimu.

autor teksta: Krešimir Čokolić

#tvkalendar #hrtarhiva #hrvatskaradiotelevizija #povijest #1054