Fehim Nametak: Bošnjaštvo je bilo opasno i za UDBU, ali mi smo sami sebi najveća opasnost

Описание: Prof. dr. Fehim Nametak rodio se 1943. u Sarajevu, a studij arapskog jezika i književnosti i turski jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu upisuje na nagovor svoga oca, velikog bošnjačkog književnika Alije Nametka. „Sva je naša najvažnija historija pisana na turskom, govorio mi je. I bio je u pravu“, kaže Fehim Nametak koji je postao jedan od naših najvažnijih orijentalnih filologa. Nakon velikog broja autorskih knjiga, istraživanja i prijevoda ovaj agilni osamdesetogodišnjak ima šta za reći i o prošlosti i o sadašnjosti. Dragocjena su njegova sjećanja na oca i dedu reisa Fehima Spahu, a imao je i poruku za one koji ih napadaju. Šta nam je prešućeno i šta je ostalo za otkriti u bošnjačkoj historiji, otkrijte u podcastu „Stava“ koji vodi glavni urednik Filip Mursel Begović.

„Otkuda tolika iracionalna mržnja prema Bošnjacima, prema našoj tradiciji, vjeri i naciji“, pita se prof. dr. Fehim Nametak koji je davne 1979. godine odbranio doktorsku disertaciju pod nazivom: “Fadil-paša Šerifović, pjesnik i epigrafičar Bosne”.
Radio je u Orijentalnom institutu u Sarajevu od 1966. godine gdje bio direktor od 1994. do 1998. Nametak otkriva šokantne podatke o tome ko je navodio zapaljive granate na ovaj Institut u kojemu je 1992. izgorjelo neprocijenjivo rukopisno blago. Zašto je tadašnja uprava propustila da zaštiti rukopisnu građu Orijentalnog instituta? Kako je komunistička vlast željela utjecati na rad Instituta i s kojim povodom? Kako je čitav Institut hapšen od UDBE nakon što je kćerka tadašnjeg direktora sudjelovala u zabavi s kukastim križevima u Sarajevu?
Porodica Nametak bilježi teške traume. Otac Fehima Nametka, naš veliki književnik Alija Nametak osuđen je na 15 godina zatvora zbog saradnje s okupatorom. Kako je bilo odrastati s etiketom sina političkog zatvorenika, o sjećanjima na posjete ocu u zatvoru, kako je Alija Nametak odbijao isljeđivati druge da bi se domogao slobode, šta je pritom anegdota vezana za posjetu Rodoljuba Čolakovića zatvoru, koliko je Alija Nametak bio maltretiran nakon izlaska iz zatvora, sve to otkriva Fehim Nametak za podcast „Stava“.
Šta je UDBA oduzela iz stana Alije Nametka prilikom jedne racije i nikada nije vratila, koliko je time oštetila općenito Bošnjake i našu kulturu? Zašto je Alija Nametak svoj dnevnik u zatvoru pisao arebicom? Koje su okolnosti izdavanja „Sarajevskog nekrologija“ koji i dan-danas izaziva sablazan kod mediokritetskih i malograđanskih kružooka u Sarajevu?
„Mi smo sami sebi najveća opasnost, Tarik Haverić je izopačeni Bošnjak“, govori Fehim Nametak u polemičkom odgovoru onima koji i dan-danas proganjaju njegovog oca.
Fehim Nametak je hapšen 1983. godine jer je kao mladi naučnik posjetio Iran. Kada je UDBA shvatila da nemaju slučaj, krenulo je ispitivanje u vezi njegove veze sa naučnikom Smailom Balićem te ispitivanja o „bošnjaštvu“. Kako su izgledale posjete Smailu Baliću u Beč? Koliko je bošnjaštvo bilo opasno za UDBU i kako je on kao mladi naučnik saznavao o vlastitom identitetu? „Naša orijentalna baština nije nikakva stranputica, ona je neizostavni dio nas“, poručuje Nametak. U tom smislu govorio je o svojem prijevodu Pečevijinije historije, kapitalnom djelu za razumijevanje osmanske historije. Koliko je bilo bitno Ibrahimu Pečeviji, kao i mnogim drugim znamenitim Bošnjacima iz osmanskog doba, da ističu svoje bošnjačko porijeklo?
Nametak govori o svojoj saradnji s Adil begom Zulfikarpašićem, ali otkriva i o saradnji svojeg oca s „Bosanskim pogledima“ u kojima je objavljivao pod imenom Omera Stupca, mladomuslimanskog šehida.
Fehim Nametak govori o mnogim znamenitim imenima iz bošnjačke historije, posebno se osvrćući ulogu Tajiba Okića te njegovu važnost za očuvanje turske teologije i općenito islama u Turskoj za vrijeme rigidnog sekularizma.
Fehim Nametak je od 1992. do penzionisanja radio na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na predmetima iz turske književnosti. Kao gostujući profesor predavao je na Filološkom fakultetu u Skoplju i na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Fehim Nametak proučava tursku književnost, naročito književnost Bošnjaka na turskom jeziku. Govorio je o tome koliko grešaka neupućeni prevoditelji čine kada pokušavaju prevoditi književnost islamske duhovnosti bez da razumiju filozofiju tesavvufa.
Objavio je veći broj knjiga, studija, prijevoda, kritika i polemika. Dobitnik je više nagrada među kojima se ističu nagrade za Doprinos turskom svijetu (TÜRKSAV) za 2009. godinu i za životno djelo koju mu je u Ankari 2014. godine uručio tadašnji turski predsjednik Abdullah Gül. Ovih dana priprema Izabrana djela svojega oca, a po prvi put će biti objavljena drama Alije Nametka „Jusuf i Zulejha“ koja je napisana tokom NDH i zabranjena. Zašto? – saznajte u podcastu „Stava“.