MEHANIČKI I ELEKTROMAGNETSKI STOJNI VALOVI

Описание: 1. Mehanički stojni val na niti
Najmanja (osnovna) frekvencija kojom može titrati napeta nit iznosi 25 Hz, kada se na njoj vidi jedan trbuh stojnog vala. Iduća moguća frekvencija je dvostruko veća (50 Hz). Tada se na niti vide dva trbuha stojnog vala.

2. Elektromagnetski stojni val
Zavojnica je od izolirane bakrene žice vanjskog promjera 1,8 mm namotane na kartonsku cijev promjeraa 6,4 cm. Duljina žice iznosi oko 250 m. Na izvor izmjeničnog napona zavojnica je priključena izoliranom žicom spletenom s jednakom žicom spojenom sa središnjim vodičem koaksijalnog kabela. Kraj mrežastog vodiča koaksijalnog kabela je slobodan. U zavojnici nastaje naponsko-strujni stojni val, a s njime i elektromagnetski val jednake frekvencije. Trbuhe struje, odnosno magnetskog polja, detektiramo probnim zavojnicama sa svjetlećim diodama. Promjenjivo magnetsko polje u trbusima inducira u probnim zavojnicama napon iznosa dovoljno velikog da diode svijetle. Najmanja (osnovna) frekvencija stojnog vala iznosi 1 094 kHz. Tada svijetli samo dioda na sredini zavojnice signalizirajući trbuh struje, odnosno magnetskog polja. Iduća frekvencija stojnog vala je dvostruko (približno) veća i iznosi 2 171 kHz. Tada svijetle diode koje su od krajeva zavojnice udaljene za četvrtinu njezine duljine. Tamo su trbusi pripadng stojnog vala. U obama slučajevima diode na krajevima zavojnice ne svijetle. To znači da su tamo uvijek čvorovi struje i magnetskog polja.