1043. FESTA SVETOG VLAHA

Описание: FESTA SVETOGA VLAHA

Festa sv. Vlaha, zaštitnika grada Dubrovnika predstavlja nematerijalnu kulturnu baštinu upisanu na UNESCO-vu reprezentativnu listu kulturne baštine čovječanstva. Održava se u kontinuiranom povijesnom trajanju od 972. godine do danas. Svojim tradicionalnim i prepoznatljivim sadržajem Festa je ponajprije prožeta duhovnom dimenzijom, ali oblikuje i društvenu stvarnost i pravila, kao i kvalitetu vlasti, ali ne podnosi nikakve političke, komercijalne i slične interesne poruke. Ostala je najsvečaniji i najuzvišeniji dan u vjekovnom postojanju Dubrovnika, pri čemu vjerski i duhovno sjedinjuje gradski i seoski puk u nedjeljivu cjelinu, uz izraze zahvalnosti i molitve svecu-mučeniku ufajući se u njegov zagovor, veseleći se njegovu blagdanu svake veljače. U Festu se masovno uključuju stanovnici grada i crkvenih župa s cijelog teritorija nekadašnje Dubrovačke Republike, ali i iz drugih krajeva i obližnjih zemalja. Kako je Festa sv. Vlaha blagdan svih stanovnika Dubrovačke Republike, a kako bi se omogućilo sudjelovanje svima, bila je uvedena tzv. „Sloboština sv. Vlaha“, tj. razdoblje od 2 dana prije i 2 dana nakon (a potom i 7) 3. veljače kad je svaki kažnjenik mogao slobodno doći u Grad, a da ga za to razdoblje nitko nije smio pozvati na odgovornost. Festa uključuje bogate ceremonijalne sadržaje od otvorenja, preko mise i procesije Gradom do zatvaranja. Osobito je izražajna veličanstvena procesija u kojoj se uz lepršanje višebojnih povijesnih barjaka i sjaj živopisnih narodnih nošnji Dubrovačkog Primorja, Župe Dubrovačke i Konavala, naslanjaju i mnogi drugi oblici ljudske kreativnosti, od narodnih običaja, pjesama, pucnjava iz tradicijskih oružja i druge manifestacije i zabavni programi. Festa sv. Vlaha bila je i ostala najsvečaniji i najuzvišeniji dan u vjekovnom postojanju Dubrovnika.
Biti festanjul …
Dubrovački festanjuli su pravi gospari, pomorac i obrtnik, osobe odgovorne za organizaciju Feste u svim detaljima. Svake godine se biraju dva nova festanjula. Jedan od festanjula po vjekovnoj tradiciji je iz redova pomoraca, a drugi iz redova obrtnika. Odabirom ovih zanimanja za časne čuvare reda i tradicija, oni potvrđuju značaj pomorstva i obrtništva kao dviju grana privrede na kojima je počivala slava i bogatstvo Dubrovačke Republike. Biti izabran za festanjula, u Dubrovniku veće časti nema. Ta čast podrazumijeva prije svega ljudske vrline i prethodno stečeni ugled u javnosti, povjerenje, ali i doživotnu odgovornost i odricanja. Jednom postati festanjul, festanjul se ostaje doživotno. Festanjul svoj ponos i čast dijeli prije svega sa svojom obitelji i rodbinom, sa svojim susjedima, prijateljima, sa svojim sumještanima i župljanima, sa svima.