ULICA MARŠALA TITA

Описание: Glavna sarajevska ulica proteže se od Ulice Kralja Tvrtka na Marijin dvoru do Vječne vatre. Pripada mjesnim područjima “Marijin dvor – Crni vrh” i “Trg oslobođenja – Centar”. Do 1993. godine, Ulica Maršala Tita obuhvatala je i dionicu do Baščaršije.
Trasa ulice je veoma stara. Nastala je još u rimskom razdoblju. Dionica od Ulice Kralja Tvrtka do Koševskog potoka, u osmanskom razdoblju nosila je naziv Gornja Hiseta. Slijedeći dio, do Velikog parka, nosio je naziv Gazilerski put, po gazijama (junacima) iz vremena sultana Mehmeda II Osvajača, u prvom redu po Ajni-Dedetu i Šemsi-Dedetu. Uz taj dio, po prostoru na kojem su održavani zajednički namazi i drugi važni javni skupovi nosio je naziv Musala.
U drugoj polovini 19. stoljeća, dio od Ulice Kralja Tvrtka do Koševskog potoka bio je poznat kao Podmagribija i Gornja Hiseta. Dio, od Velikog parka do Narodne banke, nosio je naziv Žabljak. Dio, od Narodne banke do Gazi Husrev-begovog hamama označavan je kao Ćemaluša mahala, po havadže (hodži) Kemaludinu, koji je u prvoj polovini 16. stoljeća podigao džamiju na mjestu sadašnjeg vakufskog nebodera u Ferhadiji ulici. Preostali dio nosio je naziv Gornja Varoš ili Varoš. U tom dijelu grada stanovali su pretežno pravoslavci.
Godine 1914., dio od Ulice Kralja Tvrtka do Ulice Kaptol (prije Radojke Lakić) dobio je ime Franje Ferdinanda, po austrougarskom prijestolonasljedniku Franji Ferdinandu, a dio od Ulice Kaptol do Katedrale dobio je ime Vojvotkinje Sofije, po Ferdinandovoj ženi, velikoj vojvotkinji Sofiji Hotek. Završni dio, do Baščaršije, nazvan je Potiorekova, po zemaljskom poglavaru Oskaru Potioreku. Godine 1919., svi pomenuti dijelovi dobili su ime Ulica Prijestolonasljednika Aleksandra, a 1921. godine Ulica Kralja Aleksandra.
Za vrijeme njemačko-ustaške okupacije 1941-1945. godine nosila je ime Dr Ante Pavelića, po ustaškom poglavniku Anti Paveliću. Godine 1945. ulici je vraćeno ime Kralja Aleksandra I, a 06.04.1946. godine cijela trasa dobila je ime po vođi oslobodilačkog antifašističkog pokreta u Jugoslaviji, Josipu Brozu Titu.
Od 1993. godine jedan dio ove ulice (od Baščaršije do Vječne vatre) nosi naziv Ulica Mula Mustafe Bašeskije, po najznačajnijem hroničaru Sarajeva u njegovoj historiji Mula Mustafi Ševki Bašeskiji.


The main Sarajevo street stretches from Kralja Tvrtka Street in Marijin Dvor to Vječna vatra (Eternal Flame). It belongs to the local community of Marijin dvor – Crni vrh and Trg oslobodjenja – Centar. Until 1993, Maršala Tita Street also covered a section to Basčaršija, whose present name was given after the chronicler Mula Mustafa Bašeskija.
The route of the street is very old. It appeared in the Roman period. The road section from Kralja Tvrtka Street to Koševski potok, in the Ottoman period carried the name Gornja Hiseta. The other part, to the Great Park, was called Gazilerski put, after Gazije (heroes) from the time of Sultan Mehmed II the Conqueror, first of all by Ajna- Dedet and Šemso-Dedet. With this part, the area where they held joint rubs and other important public meetings was called Musala.
In the second part of the 19th century, the part of Kralja Tvrtka Street leading to Koševski potok was known as Podmagribija and Gornja Hiseta. The part from Veliki park to the National Theatre carried the name Žabljak. The part from the National Bank to Gazi Husrev-begov hamam was named Ćemalusa mahala, after havadze (hodza) Kemaludin, who, in the first half of the 16th century, built the mosque in place of the current Vakufski neboder (“JAT"-ov neboder) in Ferhadija. The remaining part carried the name Gornja Varoš or Varoš. This part of the city was predominantly inhabited by the Orthodox population.
In 1914, the part of Kralja Tvrtka Street to Kaptol Street (former Radojke Lakić) acquired the name of Franjo Ferdinand, the Austro-Hungarian Archduke Franz Ferdinand. The part of Kaptol Street to the Cathedral was named after Duchess Sophia, Ferdinand’s wife, big Duchess Sophie Chotek, Duchess of Hohenberg. The end of the street to Baščaršija was named Potiorekova, after the Provincial Governor Oskar Potiorek. In 1919, all the above parts were named after the Crown Prince Alexander. In 1921, the street became Kralja Aleksandra Street, King of the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes.
During the 1941-1945 German-Ustasha occupation, it carried the name of Dr. Ante Pavelić, Ustasha Poglavnik (Ustasha Supreme Leader) Ante Pavelić. In 1945, the street was given back the name of King Alexander I and on 6 April 1946, the entire route was named after the leader of the liberation anti-fascist in Yugoslavia, Josip Broz Tito. Since 1993, one part of this street (from Basčaršija to Vječna vatra) has carried the name of Mula Mustafa Bašeskija, the most significant chronicler of Sarajevo.