Pejanović: Srebrenica najveća mrlja na savjesti EU, zaslužuje status posebnog razvojnog područja

Описание: Srebrenica je, 30 godina nakon počinjenog genocida, pusta, zanemarena, nerazvijena i ekonomski izolirana. Posjećena 11. jula i 2-3 dana prije, a nakon toga opet prepuštena sebi i onima koji u njoj žive. Kako je oživjeti? Je li ključ u osnivanju Evropskog fonda za ekonomski i socijalni razvoj Srebrenice, koji traži akademik Mirko Pejanović? O ovoj temi je u večerašnjem Dnevniku 3 govorio upravo akademik Pejanović.

U odgovoru na pitanje na koji način bi Evropski fond za ekonomski i socijalni razvoj Srebrenice pomogao etničkoj revitalizaciji i ekonomskom razvoju, Pejanović je kazao kako se njime mijenja odnos prema Srebrenici, što je ključno.

Srebrenica je sa tolikim stradanjem njenih žitelja postala planetarno pitanje i fenomen. Na našu sreću, Srebrenica je u okviru Skupštine Ujedinjenih nacija dobila poseban datum obilježavanja i sjećanja, a to je 11. juli. Ove godine je bio organizovan poseban kooperativni skup na kojem su učestvovale skoro sve vlade iz zemalja EU i šire. Postavlja se pitanje šta se još može uraditi za Srebrenicu. Zapravo, može li se promijeniti odnos demokratskih snaga prema gradu, tako da se on razvija na adekvatan način, koji bi omogućio da djeca žrtava rata imaju mogućnost ekonomskog prosperiteta i povratka. Preko 27 hiljada ljudi je živjelo u Srebrenici, a nakon genocida se to svelo na nekih 5 hiljada iz bošnjačke strukture stanovništva. Smanjio se i broj stanovnika srpske nacionalnosti koji je tamo živio.

Akademik Mirko Pejanović istakao je važnost svih aktivnosti koje čuvaju kulturu sjećanja, ali i doprinose razvoju grada Srebrenice.

Bilo je nekoliko konferencija koje su bile posvećene Srebrenici. Dio tih konferencija vodio je istaknuti profesor Smajil Čekić, koji je istraživao obuhvat genocida, a onda su bile konferencije koje sam ja vodio. Jedna je razmatrala odnos prema genocidu i posljednja konferencija bila je o istraživanju posljedica genocida. Postavlja se pitanje možemo li izgrati odnos u kojem će učestvovati i Evropska unija i njeni fondovi i Vlada federacije i Vlade kantona? Naravno da može. Zato je nastalo to javno pismo. Ono, ne samo da je javno objavljeno u Sarajevu, nego su ga i mnogi mediji već preuzeli u Briselu. Mi želimo da ta inicijativa dođe do Ursule von der Leyen, koja je najodgovorniji čovjek u Evropskoj komisiji. Ona je meni bila motivacija. Ona je i najodgovornije mjesto koje može pokrenuti mehanizam. Nije u pitanju samo da li će se naći neka sredstva. U pitanju je odnos. Genocid u Srebrenici je najveća mrlja na savjesti Evropske unije.

Možemo li očekivati pomoć od Evropske unije ako se nama čini da je u BiH Srebrenica u fokusu samo tih nekoliko dana oko godišnjice genocida?

Ovo je krupno pitanje koje predstavlja izgradnju institucionalnog odnosa prema životu, obnovi života i prema budućnosti Srebrenice i Srebreničana. Ako ne bude toga, slijedi devastacija i umiranje tog prostora u ekonomskom smislu, a onda i u demografskom. Nije nemoguće da Parlament BiH donese zakon kojim se Srebrenici uvodi status posebnog razvojnog područja i posebnog razvojnog interesa, kazao je Pejanović.

Pejanović je naglasio značaj razvoja infrastrukture i otvaranja novih radnih mjesta u Srebrenici.

Naravno da bi to uslijedilo, jer ovo i jeste zahtjev te vrste i pokretanje aktivnosti u tom pravcu. Ako Evropa pokaže moralnu solidarnost i ako je pretvori u akciju, onda će od toga nešto biti. Potreban je demokratski pritisak i medijska promocija, onda će sigurno biti odnosa koji se očekuje.

federalna.ba