Kemija 7 - Atomi

Описание: Besplatne video lekcije iz kemije 7 na http://www.eduvizija.hr/portal/sadrza...
Još su stari grčki filozofi Leukip i Demokrit razmišljali o građi tvari i došli do zaključka da se usitnjavanjem neke tvari mora doći do tako sitnih čestica koje se više ne mogu usitniti. Tu najmanju česticu nazvali su atom, po grčkoj riječi atomos, što znači nedjeljiv. Naravno, oni nisu mogli dokazati tu tvrdnju. U 19. st. bilo je mnogo otkrića vezanih uz građu atoma. Otkriveno je da jezgru atoma čine pozitivno nabijene čestice -- protoni i čestice neutralnog naboja -- neutroni. Električki negativno nabijene čestice koje čine omotač oko jezgre atoma -- zovu se elektroni.
Dakle, atom je građen od protona, neutrona i elektrona.

Protone, neutrone i elektrone nazivamo subatomskim česticama.

Subatomske čestice naboj
elektron --
proton +
neutron 0

Elektron se označava sa e-- (negativno nabijen) proton ili p+ (pozitivno nabijen) a neutron n0 (neutralnog naboja). Mase neutrona i protona približno su jednake masi atoma vodika. Atom vodika ima najmanju masu. Elektroni su mnogo sitnije čestice, njihova je masa oko 2 000 puta manja od mase protona i zato kažemo da je zanemarivo mala prema masi protona i neutrona.

Protoni i neutroni nalaze se u jezgri, u središtu atoma. Budući da su protoni pozitivnog naboja i jezgra atoma je pozitivno nabijena.

Elektroni se gibaju oko jezgre velikim brzinama i čine tzv. elektronski omotač. Elektronski omotač negativnog je naboja.

Promjer jezgre atoma je oko 10 000 puta manji od promjera atoma, a budući da su elektroni zanemarivo mali, možemo zaključiti da je atom zapravo većim dijelom prazan prostor.

Broj protona u atomskoj jezgri naziva se protonski ili atomski broj. Taj se broj često naziva i redni broj jer se kemijski elementi mogu poredati prema porastu atomskog broja, koji se označava slovom Z.

Broj protona u jezgri atoma jednak je broju elektrona u elektronskom omotaču.

Z(redni broj) = N(p+) = N(e--)
broj protona = broj elektrona

Atom kao cjelina nema električnog naboja, on je neutralan.

Za potpuno opisivanje atoma kemičari uz protonski broj rabe i nukleonski broj.

Maseni ili nukleonski broj jednak je ukupnom zbroju protona i neutrona u jezgri i označava se slovom (A)

A(nukleonski broj) = N(p+) + N(n0)

O građi atoma prvi su razmišljali grčki filozofi Leukip i njegov učenik Demokrit. Njihovo razmišljanje bilo je zaboravljeno sve do 19. st. kada je engleski znanstvenik John Dalton oživio atomističku teoriju po kojoj su sve tvari izgrađene od sićušnih čestica, atoma, koji se nikakavim kemijskim postupcima ne mogu rastaviti na manje čestice. Dalton je također prvi odredio kemijski element kao tvar sastavljenu od istovrsnih atoma.